ZagrebDoxova srijeda

Novi filmovi mladih nada i afirmiranih autora regionalne dokumentaristike, bolne teme Gaze, Rusije, Sirije, Etiopije i Hrvatske, vedrina i humor skresani u brk teškim životnim okolnostima te kapitalističkim i (neo)fašističkim Molosima, kao i permanentna migrantska kriza te prizori ženske emancipacije oblikuju uspomene na utorak 21. ZagrebDoxa. Reminiscirat će se, međutim, tek od sljedećeg tjedna jer već predstoji ništa manje raznolika i dinamična festivalska srijeda.

 

Sredina festivalskog tjedna uobičajeno počinje u 14 sati besplatnom projekcijom djela Tiha zemlja sporo gori (r. Olha Zhurba, dv. 2) iz Međunarodne konkurencije – audiovizualnog dnevnika ukrajinskog fronta i pozadine. Hrapavi tonovi panike i užasa prvih tjedana ruske invazije polagano se preobražavaju u tupu tišinu prihvaćanja smrti i razaranja kao tragične normalnosti tamošnjeg stanovništva, već pomalo zaboravljenog od svijeta.

U 15 sati repriziraju se Godina u životu zemlje Tomasza Wolskog (Međunarodna konkurencija, dv. 4), arhivski film o poljskoj 1981. godini, i dva Happy Doxa u dvorani 5: Koki, Ciao Quentona Millera o Titovom papagaju i Pjesma mojoj zemlji Mauricija Albornoza Inieste o nekonvencionalnom, ekološki osviještenom argentinskom učitelju glazbe.

 

U 15:30 u dvorani 1 ponovno se mogu vidjeti još dva naslova iz Međunarodne konkurencije: Tko voli Sunce Arshia Shakiba o narodnim rafinerijama i Oči Gaze Mahmouda Atassija o palestinskim novinarima. Paralelno se u dvorani 3 nudi prilika za urnebesni metafikcijski i izvedbeni autoportret Shahid redateljice Narges Kalhor koju želja za promjenom prezimena vodi u obračun s radikalnim ideologijama i vlastitim pradjedom (mrtvim otprilike stotinjak godina), a sve to u ruhu nerijetko komičnog mjuzikla.

 

U 16 sati u dvorani 2 Tadija Tadić predstavit će svoj kratkometražni Teen Dox Projekt Nika o naslovnoj influencerici u nastanku i majci koja je na tome putu prati – rad o značaju „slave“ u imaginariju suvremene mladeži, ali i o jednom osobitom odnosu. U istome bloku uslijedit će Gdje su djeca bezimena (r. Jamillah van der Hulst) o bangladeškim klincima beskućnicima i ljudima koji im nastoje pomoći.

 

U 17 sati u dvorani 4 gledamo epski spektakl filmske fotografije i prostora Architecton Majstora Doxa Viktora Kosakovskog posvećen krajobraznom projektu talijanskog arhitekta Michelea de Luccija i čudesnim prizorima drevnih i suvremenih ruševina. Provodni motivi stijenja i kamenja, od sablasnih monolita u zemlji preko kamenoloma do tragičnih hrpa betona, tvore vezu među različitim društvima u ovom nezaobilaznom naslovu 21. ZagrebDoxa. Zaobići bi ga mogli jedino oni koji su u ponedjeljak propustili vidjeti također sjajnu Noć kojota Clare Trischler (Regionalna konkurencija, dv. 5, 17 sati) o meksičkim turističkim performansima ilegalnog prelaska granice temeljenima na osobnom iskustvu izvođača.

 

U 17:30 Međunarodna konkurencija u dvorani 1 predstavlja publici brojnih festivala omiljeno Poraće Birgitte Stærmose – petnaestogodišnje praćenje odrastanja četvero prištinskih uličnih prodavača. Zahvaljujući kombinaciji sirovog realizma te promišljenih i empatičnih inscenacija u prikazu poslijeratnog Kosova, djeca se pred našim očima promeću u odrasle čiji je pogled uperen podjednako u prošlost, budućnost i u nas. Redateljica će osobno predstaviti dugotrajno i zahtjevno stvaranje ovoga filma. Isto će učiniti i Lidija Špegar povodom svoga Factumentarca originalne premise Underground top lista (17:30, dv. 3). Autorica se, naime, prateći njezine izvođače diljem Hrvatske, pozabavila žanrovima pogrebne glazbe u različitim regijama i razdobljima.

 

U 18 sati Real Oleha Sentsova, ukrajinskog redatelja, pisca i vojnika te svojedobno ruskog zatočenika, vodi nas na prvu liniju prvih dana ruske invazije. Da nije riječ o toliko tragičnoj stvarnosti, ovaj potresni umjetnički „reality“ mogao bi se gledati i kao čistokrvni ratni film o združenoj braći u rovovima.

 

U 19 sati Vlakovi Macieja J. Drygasa arhivski su kolektivni portret ljudi 20. stoljeća, njihovih nadanja, drama i tragedija prelomljenih kroz liminalne prostore kupea, kolodvora i tračnica, prečesto obilježene odlascima u rat ili izbjeglištvo. Bogat festivalski život Vlakova okrunjen je nagradama za najbolji film i montažu na prestižnoj amsterdamskoj IDFA-i. U drugom slotu 19. sata srijede u dvorani 5 može se vidjeti novi srednjometražni film još jednog majstora, Vitalija Manskog, Željezo – poetični esej o sveprisutnosti vojne opreme u svakodnevnom životu Ukrajine. Njemu je pridružen Sudane, sjećaj nas se Hind Meddeb o poeziji kao sredstvu otpora sili tijekom sudanske revolucije 2018. i 2019. godine.

 

U 19:30 u dvorani 1 Glazbeni globus zaustavlja se na Jugoslaviji u biografskom filmu Slobodana Maksimovića Praslovan o životu i karijeri Zorana Predina. Koristeći se bogatom arhivom te izjavama svjedoka i stručnjaka, film kroz retrospektivu Predinovih najvećih hitova pokazuje kako su te pjesme odražavale društvene promjene i osobne preokrete. Slobodan Maksimović razgovarat će s publikom nakon projekcije.

 

Također u 19:30, ali u dvorani 3 Lidija Zelović igra Na domaćem terenu dajući uvid u trenutnu političku klimu Nizozemske obilježenu radikalno desnim svjetonazorima i društvenom polarizacijom, a kojoj se kao audiovizualna protuteža nudi intimna, obiteljska povijest jednog jugoslavenskog djetinjstva i mladosti.

 

Prime time sasvim opravdano pripada Peteru Mettleru i opčinjavajućem putovanju na kanadski Arktik u potrazi za prirodnim čudom aurore borealis. Spektakularna kako to samo priroda zna biti, Slika svjetla (20 sati, dv. 2), miljenica filmskih festivala diljem svijeta (Locarno, Toronto, Rotterdam, Leipzig...) i dokumentaristički klasik iz 1994. godine, prikazuje se samo danas u sklopu trodijelne retrospektive maestra Mettlera na 21. ZagrebDoxu.

 

U 21 sat u dvorani 4 Tihi muškarci škotskog redatelja ovjenčanog BAFTA-om Duncana Cowlesa potaknuti su pitanjima zašto muškarci tako teško pokazuju osjećaje, kako se mire sa svim aspektima fizičkog i psihičkog zdravlja te što je uopće suvremena muževnost. Istovremeno u dvorani 5 b. h. Yael šalje Pismo svojem plemenu i u formi videoeseja također traži odgovore na pitanje zašto više Izraelaca ne progovara o Palestini? Kroz razgovore s različitim stručnjacima, „žrtvama“ i „počiniteljima“, ali i vlastitom majkom redateljica produbljuje naše spoznaje o jednom od najgorih i najglasovitijih svjetskih etničkih sukoba.

 

Ekološki dox Ljudi od plastike (r. Ben Addelman, Ziya Tong) koji se u 21:30 može vidjeti u dvorani 1 služi se izvanredno upečatljivim i neposredno razumljivim vizualima, izjavama stručnjaka i istraživanjem autora kako bi podigao našu svijest o moguće i najgorem obliku zagađenja koji danas prijeti našim tijelima. Filmska srijeda u dvorani 3 završit će u isto vrijeme drugom, ali formalno središnjom projekcijom djela Regionalne konkurencije Kupam se, voli vas tata Izidora Bistrovića i Moji ljetni praznici Petre Seliškar koja će biti popraćena razgovorom s autorima.

 

Na ZagrebDoXXL-u danas će se raspravljati o „vrućoj“ temi studentskih prosvjeda i blokade u Srbiji. Pod naslovom „Studenti u blokadi – drukčiji svijet je moguć “ (15 sati, KIC) redatelj Aleksandar Reljić, predstavnici studenata Pavle Hrnčić (student filmske i TV produkcije) i Teodora Rudić (studentica animacije), aktivistkinja Irina Masnikosa (sudionica blokade FFZG- a), članica inicijative „Studentice za Palestinu“ Nika Keserović te novinarka i istraživačica Matea Grgurinović komentirat će prosvjedni pokret kakav nije viđen od 1968.

 

U 17 sati, također u KIC-u, masterclass pod naslovom „ PUBLIKUM – Povezivanje vašeg audiovizualnog projekta s publikom uz pomoć antropologije potpomognute umjetnom inteligencijom “ održat će Niles Alberg, suosnivač danske konzultantske tvrtke Will & Agency i njezina brenda za razvoj publike u AV sektoru.

 

Među šest svakoga dana od 14 do 22 dostupnih audiodoxova danas predlažemo epizodu nizozemskog serijala Ja sam "Kweekje" Nicole Terborg o surinamskoj djeci koja nisu odrasla s biološkim roditeljima, a u koju se ubraja i sama Terborg – ugledna novinarka sada posvećena traganju za vlastitim osobnim i povijesnim identitetom.